ŠTO JE ABACUS?
❤️🧮❤️
Priča o abacusu počinje u Mezopotamiji, s kamenčićima u pijesku. Kroz dugi period ideja je putovala kontinentom da bi u Japan stigla u Edo razdoblju (otprilike 1600-1850).
Svećenici u hramovima u tom su razdoblju djecu učili čitanje, pisanje i računanje na abacusu. Iz tih je škola krenuo razvoj japanskog obrazovanja, a također je važno napomenuti i da je u najvećim ekonomijama istočne Azije (Kina, Japan, Tajvan, Koreja) abacus još uvijek dio nastave u većini škola.

Abacus- taj divan mentalni sport! 😍

ZA KOGA?

Iako je namijenjen djeci, ni odrasle ništa ne sprječava u korištenju. Zbog načina na koji se koristi, a koji ne uključuje formalno poznavanje brojeva, mogu ga koristiti i predškolska djeca da bi se upoznala s idejom brojeva, što je u Japanu u zadnje vrijeme sve više i trend. Zbog toga što su u Japanu sve generacije učile abacus, svi se njime služe, a danas je često i mjesto susreta najstarijih i najmlađih.
Po načinu na koji se radi, a koji je potpuno neovisan o dobi i spolu, abacus je predivan „mentalni sport“.

Kome treba abacus kad svi imaju mobitele/kalkulatore?

Abacus i mobiteli zapravo nemaju nikakve veze. U današnje vrijeme abacus nipošto nije alat za računanje već za vježbanje moždanih vijuga. Rad na abacusu za računanje ne koristi lijevu stranu mozga kao inače, već desnu. Preciznije, zamišljanje kuglica na abacusu obavlja pretežno desna strana. U Japanu, pa tako i u Hrvatskoj, je kroz formalno obrazovanje stavljen veliki naglasak na predmete koji koriste lijevu stranu mozga, ali s obzirom da je kreativno razmišljanje sve potrebnije, sigurno će rasti potreba i za aktivnostima koje razvijaju desnu stranu.

S obzirom da se računanje često vježba i u ograničenom vremenu, kroz vježbu se uči bolje iskoristiti vrijeme, kao i brzina računanja. Nesvjesno naučimo razmišljati o svakoj minuti i sekundi. S obzirom da zadatci s vremenom postaju sve duži i kompliciraniji, vježbamo i koncentraciju i snagu volje. S vremenom prelazimo i na računanje u glavi (anzan)i u tom trenutku već možemo računati sljedeći zadatak dok zapisujemo rješenje prethodnog.

Kako to obično biva s vještinama koje su u Japanu cijenjene, ništa se ne postiže preko noći. Djeca osjete veliku korist nakon otprilike pet godina vježbe. Vjerojatno najkorisnija uloga abacusa je to što djeci služi kao alat koji ih uvodi u matematiku bez otpora prema brojevima.

Soroban akademija u emisiji Prometej

Kako abacus možemo koristiti u vrtiću i u školi?

S obzirom da je društvena situacija u Hrvatskoj nešto drugačija nego u Japanu, abacus kod nas bi najkorisniji bio kao alat na kojem djeca mogu u fizičkom svijetu vidjeti i naučiti četiri osnovne računske operacije.

Koja je od toga korist?

Djeci su brojevi puno manje strašni kad ih mogu vizualizirati što im kasnije pomaže i u računanju u glavi i na taj način razvijaju desnu stranu mozga. Iz iskustva, djeci je zabavno i natjecati se u brzom rješavanju zadataka pa se kroz rivalstvo nauče i tome da pokušavaju uvijek biti bolji.
Uz to, npr. vještina dijeljenja na abacusu kod djece razvija sposobnost dobre procjene, a u zadatcima tog tipa djeca postižu loše rezultate prema statistici vanjskog vrednovanja.

Što odgojitelji/učitelji trebaju znati o abacusu?

Najvažnije je da vide prednosti abacusa kao alata kojim se djeca mogu upoznati s brojevima vizualno i na način koji im je lako shvatljiv. Nadalje, vjerojatno u Hrvatskoj i svijetu nema baš puno soroban trenera koji će moći računati u glavi metodom zamišljanja abacusa, ali čak i ako oni to ne mogu, oni znaju poučavati djecu toj vještini i djeca će s vremenom i vježbom naučiti. Pogotovo je koristan alat za djecu koja su uvjerena da im matematika ne ide jer taj alat koristi drugu stranu mozga i djeca nemaju osjećaj da rade matematiku.